26. marta je “ljubičasti dan”, dan kada se širom svijeta ljubičastom bojom iskazuje solidarnost s osobama koje imaju epilepsiju. Dan je osnovan 2008. godine inicijativom djevojčice Cassidy Megan, njenih roditelja i Udruge za epilepsiju iz Nove Škotske u Kanadi. Djevojčica Cassidy prezentirala je svoju bolest i probleme pred kolegama u školi, te je uz podršku njene majke je pokrenuta šira akcija da 26. mart postane Dan podrške oboljelima od epilepsije i da ljubičasta boja, boja lavande postane simbol, tj. međunarodna boja epilepsije.
Do danas je u akciju uključeno 15 zemalja diljem svijeta preko svojih ambasadora. Cilj ovih akcija je osvjestiti ljudima da život sa epilepsijom nije lagan, ali treba zauzeti što pozitivniji stav prema epilepsiji kao bolesti i poradili na destigmatizaciji epilepsije kao bolesti u društvu.
Epilepsija je poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. Jedna je od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti. Očituje se epileptičnim napadajima – iznenadnim epizodama poremećene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije, a u određenom broju slučajeva i svijesti. Tijekom napadaja mogu se javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, njuha, vida ili sluha kao i određeni stupanj poremećaja svijesti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju.
Epileptički napadaji dijele se u dvije osnovne skupine: generalizirane (s potpunim poremećajem svijesti) i parcijalne (s djelomičnim poremećajem svijesti ili bez njega).
Od generaliziranih su napadaja najčešći veliki napadaji (grand-mal) s potpunim gubitkom svijesti i grčevima mišića, pri čemu osoba često poplavi, ugrize se za jezik i pomokri se, te tzv. mali napadaji (apsans), koji se najčešće javljaju u dječjoj dobi, a očituju se kratkotrajnim prekidom dotadašnje aktivnosti, zagledavanjem u neki predmet i kratkotrajnom odsutnošću.
Dijagnoza epilepsije postavlja se na temelju detaljne anamneze, neurološkog pregleda i elektroencefalografskog snimanja (EEG) – osnovne dijagnostičke pretrage koja upućuje na funkcionalna neurofiziološka dešavanja u mozgu.
Premda liječenje uzroka epilepsije, ako je on otkriven i može se otkloniti, može zaustaviti pojavu napadaja, epilepsija zahtijeva dugotrajno liječenje, pri čemu oboljeli mogu ostvariti visoku kvalitetu života ako se pridržavaju liječničkih uputa. Liječenje oboljelih od epilepsije, najčešćeg neurološkog poremećaja, vrlo je kompleksno i zahtijeva interdisciplinarni pristup.
