Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. novembra dvadeset drugu godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation).
Svjetski dan dijabetesa (šećerne bolesti) obilježava se svake godine 14. novembra, kao najveća svjetska kampanja podizanja svijesti o dijabetesu. Ovaj dan je postao službeni dan Ujedinjenih naroda (UN) 2006. godine, a obilježava se na rođendan Fredericka Bantiga, koji je zajedno sa Charlesom Bestom 1922. godine otkrio inzulin. Svjetski dan dijabetesa pruža priliku za podizanje svijesti o šećernoj bolesti kao globalnom javno – zdravstvenom problemu i poticanja kolektivnih i individualnih aktivnosti koje su potrebne za poboljšanje prevencije, dijagnoze i liječenja ove bolesti.
Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa „Rušimo barijere, premostimo nedostatke“, usmjerena je na bitnost smanjenja rizika od dijabetesa i osiguravanja da svi oboljeli od šećerne bolesti imaju pristup ravnopravnom, sveobuhvatnom, pristupačnom i kvalitetnom liječenju kao i zdravstvenoj zaštiti.
Države članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) su podržale 5 globalnih ciljeva koje treba postići do 2030.godine, a tiče se osoba oboljelih od dijabetesa. Ciljevi podrazumijevaju da:
- 80% oboljelih od dijabetesa imaju uspostavljenu pravovremenu dijagnozu,
- 80% osoba sa dijagnosticiranim dijabetesom imaju zadovoljavajuću kontrolu vrijednosti šećera u krvi,
- 80% osoba sa dijagnosticiranim dijabetesom imaju odgovarajuće vrijednosti krvnog pritiska,
- sve osobe sa dijabetesom tip 1, imaju pristup samokontroli vrijednosti šećera u krvi.
Šećerna bolest je najčešća hronična endokrina bolest. Glavno obilježje ove bolesti je povišen nivo šećera u krvi. Povišen nivo šećera u krvi dugoročno oštećuje male krvne žile u svim organima, ali najznačajnije posljedice ostavlja na krvnim žilama srca, mozga, bubrega, oka i ekstremiteta.
Od šećerne bolesti može oboljeti bilo ko. Iako se dijabetes tip 2, koji u prosjeku čini oko 90% oboljelih najčešće javlja u odraslih, on sve češće postaje problem i u mlađim dobnim grupama. Svaka osoba, svugdje i u bilo kojoj životnoj dobi je pod rizikom obolijevanja od šećerne bolesti.
Šećerna bolest se javlja kod osoba kojima gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili u slučajevima kada tijelo efikasno ne može koristiti proizvedeni inzulin. Inzulin je važan enzim koji je odgovoran za prenošenje šećera – ugljikohidrata koji unosimo hranom te se nakon resorpcije u crijevima prenosi u krvotok, a iz krvotoka u ćelije. Taj šećer – glukoza se mora vezati za inzulin i samo takav se može unijeti u svaku ćeliju u tijelu gdje se koristi kao izvor energije neophodan za rad svih mišića i tkiva, a samim tim i svih organa u ljudskom tijelu.
Ukoliko inzulina nema dovoljno ili ga ćelije ne prepoznaju adekvatno (inzulinska rezistencija), nivo šećera u krvi raste. Ako se takvo povećanje šećera u krvi ne prepozna na vrijeme i ne liječi pravilno, nastupa trajno oštećenje zidova krvnih žila, što dovodi do slabije prokrvljenosti srca, mozga, bubrega, oka i krvnih sudova na stopalima
Određeni faktori koji mogu povećati rizik od razvoja šećerne bolesti su:
- prekomjerna tjelesna težina (80% osoba sa šećernom bolešću tip 2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu)
- starost (u dobi iznad 40 godina učestalost šećerne bolesti raste)
- nedostatak fizičke aktivnosti
- nasljedni faktori
- pojava dijabetesa u trudnoći
- smanjena tolerancija glukoze
- dugotrajna izloženost stresu
Najučestaliji simptomi šećerne bolest su:
- žeđ i suhoća usta
- učestalo mokrenje
- gubitak težine
- pojačana glad
- umor i iscrpljenost
- zamućenje vida
- trnci u stopalima
- sporo zarastanje rana uz učestale infekcije
Tri su glavna tipa šećerne bolesti:
- Šećerna bolest (dijabetes) tip 1 (ranije je korišten naziv juvenilini ili mladalački dijabetes)
- Šećerna bolest (dijabetes) tip 2 (dijabetes u odrasloj dobi, ranije je korišten naziv starački dijabetes)
- Gestacijski dijabetes (dijabetes koji se javlja tokom trudnoće i nestaje najkasnije šest sedmica nakon poroda).
Pregled godišnje dijabetičke kontrole izrazito je važan, jer liječniku porodične medicine omogućuje prepoznavanje ranih znakova komplikacija šećernih bolesti, a samim time i njihovo usporavanje ili potpuno zaustavljanje. Na dob ili genetsku predispoziciju se ne može uticati. Međutim, mogu se mijenjati ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje.
Stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine
Ukupan broj registovanih oboljelih od šećerne bolesti (prevalenca) u 2022. godini u Federaciji BiH iznosi 89.758, sa stopom obolijevanja 416/10.000 stanovnika te se nalazi na trećem mjestu na listi registrovanih hroničnih nezaraznih oboljenja registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH u 2022. godini.
Fotografija preuzeta s: https://pixabay.com/
