Prema odluci Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 2. april se obilježava kao Svjetski dan svjesnosti o autizmu.
Prepoznatljivi znak svjesnosti o autizmu – puzzle označavaju želju za povezivanjem djelića i konačnim shvatanjem autizma.
Puštanjem plavih balona u zrak (u javnosti) se želi istaknuti nedovoljna informisanost javnosti o ovom poremećaju koji je sve prisutniji u našem društvu.
Simptomi autističnog spektra poremećaja javljaju se prije treće godine i često su praćeni abnormalnostima kognitivnog funkcioniranja, učenja, pažnje i senzornog procesiranja.
Znaci koje treba prepoznati kod djeteta, a koji mogu upućivati na to da dijete ima autizam su:
- izostanak smijanja i pokazivanja znaka radosti do šetog mjeseca ili kasnije;
- imitiranje zvukova, osmijeha i drugih izraza lica do devetog mjeseca;
- gugutanja i pokušaja da se verbalno izrazi do 12. mjeseca ili kasnije,
- imitiranja gestikulacije kao što su pokazivanje, posezanje ili mahanje do 12. mjeseca ili kasnije,
- izostanak funkcionalnog govora u prve dvije godine života.
Autizam može biti povezan s intelektualnim teškoćama, teškoćama u motoričkoj koordinaciji i pažnji, te fizičkim zdravstvenim problemima, kao što su spavanje i gastrointestinalni poremećaji.
Uzrok ili kombinacija uzroka autizma nisu u potpunosti poznati. Postoji sve više dokaza da je autizam genetičko stanje koje vjerovatno uključuje nekoliko različitih gena. Danas se zna da su genetski faktori prisutni u 7-8% slučajeva autizma.
Poremećaj iz autističnog spektra utiče na osobu u školi, kod kuće, u igri, zabavi i relaksaciji, na sportskom terenu, unutar porodice i zajednice.
Prema epidemiološkim istraživanjima na 10.000 živorođene djece rađa se od 3,3 do 16,0 djece sa autizmom.
Autizam se češće javlja kod dječaka, tako da je odnos muškog i ženskog spola 4 : 1.
U ublažavanju simptoma autizma i veće pomoći djetetu sa autizmom, potrebne su terapije i intervencije. Intervencije su svi oni tretmani, nastavne procedure i terapije koje se primjenjuju sa svrhom unapređenja adaptivnog poželjnog ponašanja i smanjivanje nepoželjnih ponašanja. Neke od metoda koje se koriste u tretmanu poremećaja iz spektra autizma su:
- Analiza primjenjenog ponašanja (ABA),
- Komunikacija putem razmjene slika (PECS),
- Tretman i edukacija djece sa autizmom i srodnim poremećajima komunikacije (Teacch),
- Učenje putem igre (Floortime),
- Senzorna integracija (SI).
Za osobe iz spektra autizma se često kaže kako su u svom svijetu. Oni žive u istom svijetu kao i svi drugi, samo ga doživljavaju na drugačiji način. Ukoliko ih društvo ne prihvaća, nije čudno što su izolirani. Pristupa li im se na adekvatan način, moguće je ući u njihov svijet. Nepravedno ih se smatra agresivnima, a nisu ništa agresivniji od prosječnih ljudi.
Iako veći dio osoba s ovim poremećajem ima kognitivnih poteškoća, među autistima ima i osoba s izrazito visokim intelektualnim sposobnostima, a koji zadivljuju svojim znanjem. Poznate osobe koje su imale autizam: Hans Kristijan Andersen, Mocart, Nikola Tesla, Albert Ajnštajn…
