Kako bi se podigla svijest o značaju pčela i upozorilo na smanjenje njihova broja, 2017. godine Ujedinjeni narodi proglasili su 20. maj Svjetskim danom pčela. Inicijativu za obilježavanje ovog dana je pokrenula Slovenija, a datum je odabran u spomen na rođenje Antona Janše, oca modernog pčelarstva.
Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji.
Važnost pčela ogleda se kroz sistem oprašivanja za oko 75% prehrambenih proizvoda što jasno ukazuje da poljoprivreda ovisi upravo o pčelama. Pčele su najvažnija bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, a bez oprašivanja biljaka nema plodova biljaka; bez biljaka nema hrane za ljude i životinje, a samim tim bez nema ni ljudi ni životinja.
Velikan znanosti Albert Einstein jednom je rekao:„ Nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku ostaje još oko 4 godine života.”
Svi moramo dati doprinos da osiguramo njihov opstanak. Širom svijeta postoji 20.000 vrsta pčela, a oko 250.000 vrsta biljaka ovisi o pčelama za oprašivanje.
Iako je sektor pčelarstva malen, iznimno je važan za poljoprivredu, sigurnost hrane i bio-raznolikost. U Europskoj uniji svake godine oko 600.000 pčelara i pčela iz 17 milijuna košnica proizvedu oko 250.000 tona meda. Pad populacije pčela u posljednje vrijeme sve više zabrinjava, jer je broj pčela u Europi u posljednjih 30 godina smanjen za tri četvrtine.
U svijetu i kod nas bilježi se značajno opadanje brojnosti pčelinjih zajednica, najviše kod divljih pčela i leptira. Prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira je pred izumiranjem. Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem, dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta.
Glavni razlozi smanjenja broja pčela su nekontrolirana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i deforestacija (krčenje šuma). Brojni aktivisti stoga zahtijevaju zabranu upotrebe pesticida, korištenje prirodne alternative i praćenje zdravlja i opstanka pčela. Kako bi zaštitili pčele i oprašivače, treba održavati i obnavljati njihova staništa u poljoprivrednim i urbanim sredinama te promicati biološku kontrolu štetnika i korištenja pesticida.
Preporučuje se i sadnja medonosnog cvijeća i biljaka u gradovima umjesto košnje parkova i zelenih površina. Na zelenim površinama i parkovima treba da se sadi poljsko cvijeće, a prirodu da se pušta da bude priroda.
Iskustva pokazuju da su se pčele vratile na cvijetne površine, a gradovi su smanjili troškove košnje zelenih površina.
Neke od zanimljivosti o pčelama:
- U pčelinjim zajednicama postoje tri vrte pčela: matica, radilice i trutovi.
- Jedna pčelinja zajednica sastoji od 20 do 80 hiljada radilica, nekoliko hiljada trutova i jedne matice.
- Pčelinja matica može dnevno snijeti do 2000 jaja i time premašiti vlastitu težinu.
- Pčelinja matica može živjeti do 5 godina
- Pčele su jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi.
- Proizvodi pčela su med, pelud, propolis i matična mliječ.
- Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli.
- Pčele koriste sunce za navigaciju, a međusobno komuniciraju pokretom – plesom.
- Pčele znaju računati, te se orijentiraju računajući udaljenosti i uglove od objekata u prirodi.
- Nektar prikupljen s dva miliona cvjetova daje kilogram meda.
- Kako bi jedna pčela sakupila jednu kaškicu peludi treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan.
- Prosječni životni vijek pčele radilice u radnoj sezoni je od 4 do 6 sedmica.
- Pčela tijekom zime živi od 4 do 6 mjeseci.
- Medonosne pčele ne spavaju.
- Pčele su oprašivači potrebni za oprašivanje velikog broja različitih biljaka.
