Strah od odgovaranja
Svaka emocionalna reakcija, pa tako i strah ima nekoliko sastavnih komponeneti:
- fiziološke reakcije tijela, npr.pojačano lupanje srca, osjećaj žarenja u licu, znojenje dlanova, drhtavica i slično.
- misli koje nam se javljaju: neću znati, loše mi se piše,…
- vanjski znakovi lica i tijela: crvenilo, bljedilo,…
- neobična ponašanja.
Tehnike koje koristimo za kontrolu straha od odgovaranja mogu se podijeliti u dvije skupine: one koje koristimo tokom učenja i one koje koristimo tokom samog odgovaranja.
Tehnike koje se mogu koristiti prilikom učenja:
a) Stopiranje
Negativnu, zastrašujuću misao (npr.“Koliko toga ima… nikada neću stići naučiti…“) možemo zaustaviti tako da počnemo misliti o nečem ohrabrujućem i pozitivnom, o nekoj osobi koja nam je podrška, kojoj vjerujemo ili o nekom mjestu gdje se osjećamo dobro. Ovo ne znači prepuštanje mašti unedogled, nego samo kratku pomisao ukoliko se osjeti strah.
b) Dovoljno ponavljanje sadržaja učenja
Što je neka informacija više puta ponovljena to je manji rizik da će u ispitnoj situaciji „nestati“ iz pamćenja.
c) „Proba“ pred nekim drugim
Prije odgovaranja poželjno je da učenika ispita vršnjak iz razreda na isti način kao nastavnik. Dio straha će se ublažiti kroz ovakvu glumljenu situaciju.
d) Udaljavanje u vremenu zbivanja
Podsjetiti se na bivše strahove i šta oni sada znače. Vjerovatno izazivaju smijeh. Treba zamisliti šta će sadašnji strah značiti za nekoliko godina.
e) Stavljanje straha u realne okvire
Kada se osjeti strah treba se upitati: „Šta mi se najgore može dogoditi ako sad dobijem negativnu ocjenu?“ Nabroji: moraću ponovo raditi test, moraću još jednom odgovarati, moraću objašnjavati roditeljima zašto sam dobio jedinicu,… Osvješćivanje posljedica koje nisu neispravljive može pridonijeti opuštanju.
Tehnike koje se mogu koristiti tokom odgovaranja:
a) Izbjegavanje direktnog pogleda
Učenici koji se boje nastoje spontano izbjeći nastavnikov direktan pogled, jer ih zbunjuje. Poželjno je onda gledati iznad ili pored nastavnikove glave. Nije poželjno gledanje u neku tačku među učenicima, jer to može navesti nastavnika na krivi zaključak o došaptavanju.
b) Poruka za ohrabrenje
Na svaku zastrašujuću misao koja se javlja u strahu od odgovaranja može se izmisliti neki ohrabrujući odgovor. Kada se javi strah treba uvijek pogledati u svoju ohrabrujuću rečenicu.
