Socijalno distanciranje je pojam koji označava društvenu izolaciju, izbjegavanje okupljanja i bliskih kontakata s ljudima.
Iako se ponekad možemo naći u situaciji da biramo distancu od nekih osoba kako bi izbjegli određene neugodnosti ili probleme, te da bi se zaštitili od stvari koje remete naše normalno funkcioniranje bez stresa – tada distanca predstavlja način koji sami biramo i traje onoliko dugo dok nam distanca ne dosadi i dok sami ne odlučimo ponovo biti u društvu osoba koje smo privremeno izbjegavali. Međutim, trenutno zbog pandemije COVID-19 svi smo prinuđeni da živimo socijalnu izolaciju prvenstveno da bi zaštitili fizičko zdravlje i sebe i drugih, kao i širenje virusa – tada distanca predstavlja način koji se odnosi na cijelu ljudsku populaciju, veću grupu, o tome odlučuju nadležne zdravstvene institucije i traje onoliko dugo dok god postoji opasnost po zdravlje i nas samih i drugih osoba. Takve vanredne okolnosti nameću drugačiju organizaciju dnevnih aktivnosti , pa obrazovanje, kulturni, sportski i zabavni život bivaju ograničeni i realizuju se u izmijenjenim modelima u kojima svaki pojedinac biva prepušten svojim vlastitim vještinama da iskomunicira sa vršnjacima, da ispolji svoju kreativnost i ispuni svoje slobodno vrijeme. „ Socijalno distanciranje je većini ljudi nepoznato i neugodno iskustvo koje podrazumijeva napuštanje uobičajenih rutina i aktivnosti, prilagođavanje novim okolnostima i kao takvo narušava emocionalnu dobrobit“. Zbog toga se veoma teško suočiti sa socijalnom izolacijom, jer ljudi su društvena bića i tek u komunikaciji i interakciji sa drugima imaju priliku da dožive svoj potpuni rast i razvoj.
Socijalno distanciranje i karantena posebno teško pada djeci. Nije baš lako sve svoje potrebe za učenjem, zabavom, druženjem zadovoljiti u online okruženju i uz pomoć tehnike i savremenih tehnologija. Svakodnevni boravak u istom prostoru, nemogućnost igre u većim skupinama, prilagođavanje novim dnevnim rutinama, drugačiji dnevni ritam aktivnosti, izloženost uznemiravajućim vijestima, dugotrajno isčekivanje lijepih vijesti i povratka u „stari“ način života, manjak dječije graje, šale i timskog rada, te poneka svađa i druge stvari koje u suštini dječije odrastanje i sazrijevanje čini kvalitetnijim – sve to pojačava osjećaj „ odsjećenosti“ i uzrokuje stres kod djece.
„Ograničavanje socijalne podrške i izolacijske strategije ugrožavaju osjećaj povezanosti i nepovoljno utiču na mentalno zdravlje. Socijalne aktivnosti i druženje na daljinu nikako ne mogu zamijeniti društvenu prisutnost uživo“. Iako takve aktivnosti pomažu u sprječavanju širenja virusa i štite tjelesno zdravlje, s druge strane u velikoj mjeri narušavaju psihološku dobrobit i smanjuju kvalitetu i zadovoljstvo životom i predstavljaju poligon za razvoj brojnih psiholoških poteškoća (nesigurnost, strahovi, nedostatak komunikacijskih vještina, elementi stidljivosti ili svadljivosti, razdražljivosti, nesanice, sniženog raspoloženja, preplavljujuće tjeskobe i panike, sniženog praga tolerancije na frustraciju, osjećaja usamljenosti …)
U kontroliranju negativnih emocija koje se javljaju tokom socijalnog distanciranja mogu pomoći metode koje možemo i sami prakticirati kod kuće : učenje i izrada zadaće, tjelovježba uz YouTube, slikanje, muziciranje, čitanje, pisanje dnevnika, gledanje filmova, igranje igrica, briga o biljkama ili kućnim ljubimcima, kulinarstvo, fotografisanje i prakticiranje svega onoga što nas relaksira, zabavlja, smiruje.
Ipak, ponekad brige i teškoće mogu biti toliko snažne da nadilaze sposobnosti i kapacitete osobe da se samostalno nosi s njima. U tim situacijama je veoma važno imati PRIJATELJE.
Socijalni kontakt i druženje s drugima je temeljna ljudska potreba, pa ako ova potreba nije zadovoljena možemo da patimo u nedostatku prijatelja i druženja. Kako bi se smanjio osjećaj socijalnog distanciranja, preporučuje se korištenje društvenih mreža u svrhu povezivanja s prijateljima. Posebno je važno inicirati poziv ili poruku drugarima kojima nedostaju komunikacijske vještine, koji su po prirodi povučeni, stidljivi, te naći vrijeme i način da se održava kontakt sa osobama koje su po prirodi ranjivije po pitanju izolacije. Iz uloge pravog, velikog i iskrenog druga možemo se javiti toj osobi, dogovoriti videopoziv, poslati zadaću, dopisivati se, predložiti zajedničku online igricu ili kviz ili gledanje filma. Pozitivne poruke i ohrabrujući savjeti i samo interesovanje za dotičnog druga ili drugaricu koji trenutno prolazi tešku situaciju može pomoći da se bolje osjećaju.
Potrebno je znati da postoji razlika između izoliranosti i usamljenosti.
Izolacija je fizička odvojenost, tj distanca od drugih ljudi, dok je usamljenost emocionalno stanje osjećaja samoće ili razdvojenosti. Mnogi ljudi nisu navikli biti sami, a kada osjetimo tjeskobu, imamo potrebu za povezivanjem s drugima koji će nas utješiti.
Socijalna distanca i izolacija u vrijeme pandemije je prilika da shvatimo značaj i ulogu drugara i prijatelja u našem životu, jasno je da direktan kontakt i komunikacija s vršnjacima pruža priliku da bolje učimo i više uživamo u novim prilikama koje nosi djetinjstvo, ali takođe bolje razumijemo i podnosimo sve nevolje koje nosi odrastanje. Zato se preporučuje iskoristiti sve moguće načine (i povratak u školske klupe i online model) da djeca jedni drugima budu podrška i u ovim teškim vremenima dokažu svoje pravo i iskreno prijateljstvo. „U ovim neobičnim vremenima [pandemije] virusa, želimo jasnu fizičku distancu (minimalno dva metra), ali u isto vrijeme želimo da ljudi ostanu blizu jedni drugima ‘socijalno’.“
ČAROBNE RIJEČI : „ kako si“, „ kako se osjećaš“, „ šta mogu uraditi za tebe“, „ možeš računati na mene/ nas“, „ ne brini, sve će biti u redu“, „ nisi sam/a“… – mogu biti „LJEKOVITE“ i pomoći da ostanemo povezani s prijateljima na mnoge načine bez da zaista budemo u istoj prostoriji.
Izvori:
- https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/socijalno-distanciranje-i-njegov-utjecaj-na-mentalno-zdravlje-psihicke-posljedice-koronavirusa
- https://www.hrstud.unizg.hr/obavijesti?@=21f57
- https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/3/31/zasto-je-fizicko-distanciranje-bolje-od-socijalnog-distanciranja
Pripremila:
Meliha Baručija, pedagog škole
