Kvalitet života, samopouzdanje, lična sreća i osjećaj zadovoljstva zavisi od stupnja na kojem su zadovoljene osnovne ljudske potrebe. Osim elementarnih fizioloških potreba ( hrana, piće, zrak, kretanje…) u velikoj mjeri mentalnom zdravlju doprinosi i stupanj na kojem su zadovoljene sljedeće potrebe:
LJUBAV ⇒ Osjećaj bezbrižnosti, sigurnosti, pripadnosti , empatija, nježnost uz popratni razgovor i obraćanje s poštovanjem pomaže da se dijete osjeća „emocionalno sitim“ i rado sarađuje.
MOĆ ⇒ Osjećaj važnosti i vrijednosti, ali ne u smislu snage, nadmoći i superirornosti u odnosu na druge, nego u odnosu na samog sebe zbog vlastitih sposobnosti i vještina koje doprinose samopouzdanju, sreći, uspjehu i zadovoljstvu.
SLOBODA ⇒ Osjećaj slobode je bitan jer kada izgubimo slobodu, tada izgubimo jedno od osnovnih ljudskih obilježja, a to je kreativnost. Kreativnost je dostupna svima samo nekima nedostaje način kako je ostvariti. Sloboda se shva ća kao individualizacija potreba, želja, interesa, aktivnosti, kompetencije, relaksacije, radosti i uživanja.
ZABAVA ⇒ Humor i smijeh mnogo pomažu i povećavaju zadovoljstvo u učenju i komunikaciji. Različite životne situacije popraćene smijehom i zabavom se brže usvajaju, te ostaju duže pohranjene u našem pamćenju, a dotično iskustvo prožeto zabavom i druženjem će učiniti važnim za ukupni socio – emocionalni razvoj.
U uslovima virtuelne komunikacije preko računara – djeca su uskraćena da na adekvatan način razviju osjećaj pripadnosti, bezbrižnosti, ugođaja, prijateljstva, zajedništva, vlastite kompetentnosti, sreće, autonomije i individualnosti.
Zbog pojačanog opreza i brige porodice za očuvanjem fizičkog zdravlja, prilagodbe djece na online okolnosti za učenje, te želja i / ili pritisaka za školska postignuća – dešava se stihijski da ostale potrebe djece budu zanemarene ili potisnute u drugi plan.
U nedostatku emocionalne razmjene sa dragim osobama, nemogućnosti da se ispolje lijepe emocije, određene sposobnosti, vještine, kvaliteti i vrijednosti, kada nema rekreacije, zabave, timskog rada – aktivnosti u kojima ispoljavaju i doživljavaju pozitivne emocije, pripadnost grupi, poštovanje i divljenje okoline – djeca se ne osjećaju dobro i manifestuju neprihvatljive reakcije – ljutnju, bijes, frustraciju , otpor za saradnju, povlačenje, manjak koncentracije i volje za učenje, izbjegavanje ili odlaganje školskih obaveza, nesigurnost, ranjivost, poremećaj sna i prehrambenih navika… Sve to narušava blagostanje i ostavlja traga u interpersonalnim kontaktima djeteta sa ukućanima, drugarima, nastavnicima, te šteti ukupnom mentalnom zdravlju.
Nezainteresovanost, nerazumijevanje ovih potreba djece, kao i nepromišljene i ishitrene reakcije okoline ( članova porodice, natsvanika, drugara ) samo pojačavaju nezadovoljstvo i tenziju djeteta.
Zadovoljenje potrebe za ljubavlju, moći, slobodom i zabavom pridonijet će tome da se lakše podnese i napor, i poraz, i doživljenu eventualnu nepravdu.
U svrhu preveniranja nezadovoljstva i u cilju zadovoljenja osnovnih potreba djece koje vode do samoostvarenja, okolina bi trebala biti osjetljiva na ove potrebe, ali i dovoljno spremna i dovitljiva da doprinese njihovom zadovoljenju.
U osnovi svega je kvalitetno zajedničko i dobro osmišljeno slobodno vrijeme i kvalitetan razgovor koji treba da sadrže :
- Verbaliziranje toga KAKO SMO, onoga što osjećamo, o čemu razmišljamo, maštamo, od čega strahujemo, čemu se nadamo, šta nas veseli, opušta…
- Prepoznati i istaknuti vrijednosti i kvalitete djeteta, ispoljiti povjerenje i poštovanje prema onome što dijete radi i postigne. Upućivati poruke ohrabrenja i poticaja – „Svako je u nečemu uspješan, neko više, neko manje. Uvijek treba nastojati biti uspješniji nego ranije, a treba poštovati one koji su uspješniji, kao i one manje uspješne, ako se i oni trude.”
- Stvarati prilike da dijete samo pravi plan dnevnih aktivnosti koje osim školskih obaveza uključuju brigu o drugim članovima porodice i pomoć oko kućnih poslova – sadržaji i aktivnosti bez prisile, po vlastitom izboru djeteta, s pozitivnim efektima na zdravlje i raspoloženje
- Osnaživati dijete za kritički osvrt o onome šta je dobro ili loše uradilo, ostvarilo
- Pomjerati granice slobode i pri tome balansirati između onoga što dijete samo bira i odlučuje do trenutka/događaja kada treba rastumačiti pravila i uticati na to koliko dijete sebe treba korigovati u odnosu prema sebi ili drugima
- Inicirati zajedničku aktivnost koja u sebi ima mogućnost opuštanja i / ili obilježja igre, učenja, zabave, rekreacije, humora – identifikacija sa pozitivnim uzorima je odličan alat koji pomaže u procesu socijalizacije, razvija poželjne osobine, stvara korisne navike i nudi pozitivne modele ponašanja.
ZA DOBRO MENTALNO ZDRAVLJE
slušajte, volite, podržavajte, ohrabrujte, vjerujte i prijateljujte s djecom
