Upotreba duhana ozbiljna je prijetnja globalnom zdravlju. Duhan godišnje ubija više od 8 miliona ljudi i trenutno je najveći svjetski uzrok prijevremenih smrti koje su se mogle spriječiti. Do sada kada je u pitanju zaštita javnog zdravlja mnogo znamo o rizicima duhana kada je u pitanju direktni utjecaj pušenja i pasivnog pušenja na zdravlje ljudi. Ono što tek treba da uradimo u cilju zaštite javnog zdravlja je skretanje pažnje na načine na koje uzgoj, proizvodnja i potrošnja duvana utiču na zdravlje i ljudski razvoj. Razumijevanje uticaja duhana na životnu sredinu važno je jer nam omogućava da procijenimo neke od rizika uzrokovanih proizvodnjom duhana koji su trenutno isključeni iz procjena smrtnosti od duhana (kao što je loš kvalitet zraka i upotreba pesticida), te njegov utjecaj šire na razvoj – uključujući ekonomsku stabilnost, sigurnost hrane i rastuće siromaštvo.
Prepoznavanje štetnog utjecaja duhana u smislu zagađenja okoliša istovremeno postaje i pitanje uticaja na globalno blagostanje. To također znači da se duhan više ne može kategorizirati samo kao prijetnja zdravlju nego kao i prijetnja ljudskom razvoju u cjelini.
Štetan uticaj duhanske industrije na životnu sredinu je ogroman i sve veći, što globalno stvara pritisak na resurse naše planete i krhke ekosisteme. Svjetska zdravstvena organizacija također poziva sve zemlje da u potpunosti ukinu reklamiranje, promociju i pokroviteljstvo duhanskih proizvoda, uključujući i oglašavanje njihovog navodnog društveno odgovornog poslovanja kojima se pokušava zavarati javnost.
Duhan se uzgaja u više od 120 zemalja u svijetu, od kojih su većina zemlje u razvoju, a 4,3 miliona hektara zemlje se koristi za uzgoj duhana. Svake godine širom svijeta se iskrči najmanje 200.000 hektara šuma za uzgoj i sušenje duhana, a ovaj gubitak stabala dodatno doprinosi eroziji tla i nestašici vode. Zbog toga je uzgoj duhana trenutno odgovoran za 5% krčenja šuma diljem svijeta i čak 30% krčenja šuma u zemljama koje uzgajaju duhan. Krčenje šuma ubrzava klimatske promjene i ostavlja tlo izloženim vjetrovima i kiši, postepeno stvarajući pustoš. Uzgoj duhana osiromašuje tlo do te mjere da se za nekoliko godina na njemu ne može ništa uzgajati.
Nakon pušenja, opušci se često bez ikakve pažnje i kontrole odlažu u okoliš. Svake godine, ukupni globalni broj je oko 4,5 triliona opušaka. Osim toga, opušci su najčešći otpad na svjetskim plažama. Procjenjuje se da je 40 posto ukupnog otpada prikupljenog sa obala širom svijeta na ovaj ili onaj način povezano s pušenjem. Opušci sadrže filtere koji su teško biorazgradivi i raspadaju se na sitne komponente, mikroplastiku. Ptice, ribe i morski sisari mogu zamijeniti opuške za hranu i stoga se ova mikroplastika također može vratiti ljudima putem lanca ishrane. Jedan opušak cigarete može zagaditi između 500 i 1000 litara vode, kada je bačen u prirodu, a može potrajati i do dvanaest godina da se razgradi. Opušci od cigareta su u ukupnoj količini jednokratnog plastičnog otpada druga najbrojnija skupina proizvoda.
Istovremeno opušci koji nisu ugašeni, a bačeni su u okoliš jedan su od čestih uzroka požara sa ogromnim uništenjem šumske biomase u svijetu. U SAD–u se procjenjuje da su uzrok za 10% šumskih požara koji se događaju u ovoj zemlji.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, proizvodnja duhana proizvodi godišnje: više od dva miliona tona čvrstog otpada; 300.000 tona nereciklabilnog otpada i 200.000 tona ostalog hemijskog otpada.
Izloženost duhanskim i drugim proizvodima za pušenje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem koji uzrokuje oštećenje gotovo svakog tkiva u ljudskom organizmu. SZO napominje da izloženost duhanskim i drugim proizvodima za pušenje širom svijeta uzrokuje smrt kod oko 8 miliona ljudi, pri čemu je oko 7 miliona smrtnih ishoda povezano s aktivnim pušenjem, a oko 1 milion smrtnih ishoda se može povezati s pasivnim pušenjem.
Duhanski proizvodi ranije su se koristili uglavnom putem cigareta i cigara, a u novije vrijeme učestalije se koriste elektronske cigarete (e-cigarete) i nargila, te se sada terminološki može govoriti o izloženosti duhanskim i drugim proizvodima za pušenje.
Terminološki se može izdvojiti aktivno pušenje i pasivno pušenje („pušenje iz druge ruke“). „Pušenje iz treće ruke“ je noviji pojam kojim se želi upozoriti na štetne učinke proizvoda za pušenje koji nastaju i nakon nestanka dima iz gorućeg dijela proizvoda za pušenje. Nakon nestanka dima nikotin i ostale štetne kemikalije talože se na namještaju, zidovima prostorije, tepisima, zavjesama, automobilskim sjedalima, kosi i odjeći osoba. Štetne hemikalije proizvoda za pušenje ventilacijskim uređajima mogu se širiti u druge prostorije koje nisu primarni izvor nikotinskog dima, te dušičnom kiselinom ili ozonom štetne hemikalije mogu dovesti do nastanka nitrozamina, koji su kancerogene tvari.
Mnogi štetni učinci izloženosti nikotinskim proizvodima počinju prije rođenja, nastavljaju se nakon rođenja do odrasle dobi i mogu dovesti do ozbiljnih strukturnih i funkcionalnih promjena u skoro svim tkivima našeg organizma.
Duhanski dim sadrži oko 7000 hemijskih tvari, od kojih je oko 70 dokazanih kancerogena, a sadrži najmanje 1000 otrovnih tvari koje štetno djeluju na mozak, imuni sistem, srce i krvne žile i druge organe. Osim fizičke i psihičke ovisnosti, izloženost duhanskom dimu u odraslih osoba povezana je s povećanim rizikom nastanka zloćudnih tumora (pluća, želuca, gušterače, jetre, debelog crijeva …), aterosklerotske kardiovaskularne bolesti, hronične opstrukcijske bolesti pluća, šećerne bolesti tipa 2 i drugih oboljenja.
Izloženost duhanskom dimu prije rođenja dovodi do povećanog rizika za spontani pobačaj, prijevremeni porod i rađanja djece niske porodne mase. Izloženost duhanskom dimu prije rođenja može dovesti do sindroma iznenadne dojenačke smrti u oko 20% djece. Osim toga, izložemost duhanskom dimu prije rođenja može biti povezana s povećanim rizikom za prirođene anomalije u djece, poremećajem govora, ponašanja i kognitivnom disfunkcijom u djece. Pušenje štetno djeluje na razvoj i funkciju pluća, te djeca koja su dugotrajno bila izložena duhanskom dimu imaju česte upale gornjih i donjih dišnih puteva.
Osim navedenoga, pušenje je povezano i sa nastankom pretilosti, rezistencije na inzulin, metaboličkog sindroma i oštećenja mitohondrija srčanog mišića …
S obzirom na povezanost aktivnog pušenja s rizičnim ponašanjima (pijenje alkohola, uzimanje droga i psihoaktivnih tvari) u odraslih i mladih, veoma je bitno od najranije dobi razvijati zdrave životne navike.
Radi zaštite ukopnog zdravlja i ljudskog razvoja neophodno je da sve zemlje kroz politike i zakonodavstvo snažno potiču pušače da prestanu pušiti, jer prestankom pušenja ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih, nego istovremeno štite okoliš i doprinose ljudskom razvoju.
Fotografija u naslovu posta preuzeta s: https://pixabay.com/ 🙂
