Igra je najznačajni oblik dječje aktivnosti, spontana je i dobrovoljna, a njezin značaj leži u fizičkom, spoznajnom i socijalno-emocionalnom razvoju djeteta. U igri se izražavaju radoznalost, osjetljivost, fizička aktivnost i potreba za suradnjom i zajedništvom među sudionicima.
Nama su posebno zanimljive računarske igre.
Pojam računarske igre obično se poistovjećuje s pojmom videoigre. Zapravo, među njima ne postoji značajnija razlika, osim što se računarske igre igraju pomoću računara, a videoigre pomoću konzole koja je priključena na televizor.
Računarska sredina omogućava realan trodimenzionalni prikaz igre na ekranu, reprodukciju audio efekata i programirana pravila te njihovu kontrolu na izrazito objektivan način. Ono što računarske igre čini drugačijima od svih ostalih igara, upravo su programirana pravila. Naime, u ostalim igrama postoje pravila, ali su podložna izmjeni od strane igrača. S druge strane, računar je dosljedan igrač i suigrač koji strogo pravila provodi dosljedno i bez iznimke.
Prva multimedijska računalna igra koja je bila dostupna javnosti napravljena je 1958. godine čime je i obilježena prva generacija njihova razvoja. Njen autor bio je William Higinbotham, a sama igra zvala se Tennis for Two. Igra je imala bočni pogled na teniski teren, a zadatak igrača bio je prebaciti loptu preko.
Prva računarska igra je bila Spacewar kreirana 1961. godine. To je bila poslastica za rijetke, zbog tadašnje veličine i neraširenosti računara. Igru su napravila dva studenta MIT-a (Massachusetts Institute od Technology) Martin Graetz i Alan Kotok, prema naučno fantastičnoj sagi Skylark. U ovoj igri su dva igrača upravljala svaki sa svojim svemirskim brodom koji je mogao pucati. Cilj je bio ubiti protivnika i izbjeći crnu rupu koja se nalazila u središtu ekrana.
Prva generacija računarskih igara se sastojala od tekstualnih igara. To su bile igre u kojima je igrač kucao komande i tako određivao kuda se želi kretati.
Druga generacija igara su bile one koje su predstavljale hibrid između tekstualnih i igara sa statičnom grafikom. Vodeći žanr između sedamdesetih i osamdesetih godina su bile tekstualne avanture. Prva tekstualna avantura je bila igra Adventure (Crowther and Woods 1976), napravljena 15 godina nakon Spacewar-a.
Kako se hardver razvijao tako su i igre postajale sve kompleksnije. U kasnim osamdesetim godinama računari su postali dovoljno snažni da pokrenu igre sa grafikom, a pojavom miša tekstualni interfejs je zamijenjen grafičkim. Tako su u osamdesetim godinama strateške igre preuzele titulu najpopularnijih.Većina danas popularnih igara izvorno dolazi sa Komodor Amiga kompjuterske platforme. Amiga je imala nabolji hardver u vrijeme kada je predstavljena 1985. godine.
Sa razvitkom tehnologije kompjuteri su postali dovoljno jaki da renderiraju pokretne objekte, pa je to dovelo do pojavljivanja novih žanrova kao što su simulacije letenja i vožnje automobilom. Također je došlo do unaprijeđenja postojećih žanrova. U ranim devedesetim godinama razvojna kuća Apogee Software je kreirala demo-e igare, što je igračima omogućilo da prvi dio igre probaju besplatno, ali su za ostatak morali kupiti cijelu igru. FPS žanr je kreiran predstavljanjem igre Wolfenstein 3D (id Software, 1992. godine). Wolfenstein 3D predstavlja jednu od najprodavanijih igara svih vremena. Dok su procesori vodećih Sega i Nintendo igraćih konzola radili na frekvenciji između 3 i 7 MHz, 486 PC CPU je radio na mnogo većih 66 MHz što mu je omogućavalo da izvrši puno veći broj proračuna u sekundi. 1993. godine id Software je izdao FPS Doom koji je bio prijelomna tačka u grafici i dizajnu.
U informatičkoj znanosti nema jednoznačno određene klasifikacije računalnih igara. Računarske igre možemo svesti u nekoliko grupa: akcijske igre, avanturističke igre, strateške igre, igre simulacija, igre igranja uloga, sportske igre i edukativne igre.
NAJPOPULARNIJE IGRICE: League of Legends, Counter strike: Global Offensive, Overwatch, Civilization, Call of Duty, Minecraft, World of Warcraft, FIFA, Total War, Grand Theft Auto,…
Ono što definitvno treba spomenuti i ono što većina nas igra i dan danas, ali možda u malo drugačijim verzijama jeste Super Mario. Nintendo je izdao konzolu Famicom 1983. godine pod imenom NES (Nintendo Entertainment System). Jedna od najpopularnijih igara na NES-u je upravo „Super Mario Bros“. Ovu igru mnogi igraju i danas, i ako ovaj put većinom uz pomoć tastature, a ne džojstika. U svakom slučaju, ova igra je mnogima obilježila djetinjstvo.
