Svjetskim danom smijeha koji se obilježava 10. Januara želi se potaknuti ljude da se što više smiju zbog važnosti očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja, dok stručnjaci ističu da smijeh služi kao povezujuća podloga u međuljudskim odnosima.
Svjetski dan smijeha je 1998. godine utemeljio indijski liječnik Madan Katarie, i od tada se obilježava da bi potaknuo ljude na smijeh, jer je smijeh zdrav, bitan i dobar.
Liječnici i znanstvenici preporučuju da bi se trebali smijati svaki dan. Smijeh poboljšava rad imunog sistema, pogoduje radu srca i krvotoka, reducira hormone stresa, potiče cirkulaciju i opskrbljivanje tijela kisikom, smijanje smanjuje pojavu krvnih ugrušaka, začepljenost arterija, snižava tlak i smanjuje opasnost od infarkta. Smijući se i mršavimo, borimo se protiv depresije, anksioznosti i nesanice. Smijeh oslobađa od straha i zabrinutosti, te pomaže u nekim situacijama smiriti bijes. Pridonosi i promjeni umnoga stanja, što povoljno utječe na liječenje bolesti.
Smijeh je instinktivna aktivnost svojstvena ljudskim bićima. Mogu ga pobuditi aktivnosti poput humorističnih šala, priča, misli ili škakljanje. Očituje se posebnim izrazom usana i lica, a praćen je mimikom i glasovnim reakcijama na vedar, radostan ili šaljiv izazov. On je odraz našega raspoloženja, zdravlja i sposobnosti uživanja u životu. Najčešće se smatra vizualnom ekspresijom mnogih pozitivnih emocionalnih stanja poput radosti, veselja, sreće, olakšanja itd.
Od dugoročnih pozitivnih učinaka smijeh i humor mogu povoljno utjecati na imunološki sistem, olakšanje boli, povećanje osjećaja osobnog zadovoljstva i poboljšanje raspoloženja.
“Smijeh je najbolji lijek” 😊
Istraživanja potvrđuju da redovito korištenje humora može ljudima pojačati psihološku dobrobit, kao što je naprimjer zadovoljstvo životom. Veselje i pozitivan stav prema životu mogu usporiti razvoj poteškoća koje narušavaju psihičku i tjelesnu dobrobit.
Ljudi s većim osjećajem za smiješno pokazuju manje anksioznosti i stresa, a u nekim istraživanjima humor se pokazao uspješnom strategijom za smanjenje nekliničke i kliničke anksioznosti. Humor kao obrambeni mehanizam jedan je od zrelih mehanizama obrane i konstruktivnih strategija nošenja sa stresom, navode stručnjaci.
Smijehom se proizvodi više endorfina, hormona koji se naziva i hormonom sreće. Istraživanja pokazuju da se u odrasloj dobi smijemo oko 17 puta dnevno, a najmlađi to čine oko 300 puta dnevno. Žene se češće smiju muškarcima, nego muškarci ženama. Dokazano je da su se ljudi nekad smijali u prosjeku 18 minuta dnevno, a danas je to svedeno na tek šest minuta.
Neovisno o tome kojim jezikom govorili, značenje osmijeha svatko će razumjeti. On je univerzalno sredstvo komunikacije koje s lakoćom prevladava nacionalne, rasne, vjerske, jezične i kulturne razlike među ljudima svih kontinenata i zemalja. Smijeh oslobađa od napetosti i tjeskobe, te hrani pozitivne osjećaje. Smijeh nas humanizira i omogućuje nam da otvorimo komunikacijske kanale, čime nadilazimo poteškoće. Smijeh gradi mostove radosti među ljudima i jača ljudske odnose. Smijeh se općenito povezuje s radošću, srećom, dobrim raspoloženjem i predstavlja odličan mehanizam društvene komunikacije. To je stoga jer se ne smijemo samo zbog sreće ili radosti, nego i zato što postoji barem još jedna osoba kojoj možemo prenijeti poruku otvoreno, iskreno i bez zadrške. Istraživanja su pokazala da se čak trideset puta više smijemo u društvu nego kad smo sami.
😊 U današnje informatičko doba značajni poticatelji smijeha su popularni smješko i smajlić, a okrugla lica u sms porukama i mailovima pokazuju osjećaje onoga tko piše. 😊
Fotografija preuzeta s: https://pixabay.com/
