Svjetski dan obnovljivih izvora energije obilježava se svake godine 26.aprila, na dan černobilske nuklearne katastrofe koja se dogodila 1986. godine, s ciljem podizanja svijesti o potrebi istraživanja i primjene obnovljivih izvora energije – vjetra, sunca, vode, biomase i geotermalnih izvora.
Obnovljivi izvori energije pokazali su značajnu otpornost usred krize izazvane pandemijom koronavirusa koja im je dala dominantnu i nezamjenjivu ulogu – ubrzala je energetsku tranziciju koja se temelji na domaćim obnovljivim resursima. Dodatno se potvrdio njihov značaj nakon početka rata u Ukrajini. Energetska kriza je motivirala države da shvate da se mogu i moraju osloniti na vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kako bi postale bliže energetskoj samodostatnosti, a time i otpornije na buduće krize.
Obnovljiva energija ujedinjuje i europski cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2050., a nezaobilazan je dio Zelenog sporazuma, Nacionalnog klimatskog i energetskog plana, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i RePowerEU plana Europske komisije. Sve navedeno je prilika, ali i obveza za odgovorno i učinkovitije korištenja obnovljivih izvora energije te ostvarivanje dobrobiti koje donose ne samo energetici nego cijelom gospodarstvu.
Sunce je od nastanka Zemlje do danas osnovni izvor energije. Svi se organizmi koriste Sunčevom energijom za odvijanje svojih životnih procesa: i oni koji su živjeli davno u prošlosti i današnji živući organizmi. Bez nje ništa ne bi bilo moguće. Sunce je obnovljiv i čist izvor energije, stoga ugradnjom solarnih panela na krovove izravno pozitivno utječemo na okoliš. Prednosti su solarne energije sljedeće: samoobnovljiva je, autonomna (neovisna), bez održavanja, velika pouzdanost, izravna pretvorba Sunčeva zračenja u električnu energiju omogućuje dobivanje obnovljivih, ekološki čistih i pouzdanih izvora energije, ima široko područje primjene.
„Narod koji predvodi u obnovljivoj energiji bit će narod koji će voditi svijet.“ – kanadski redatelj James Cameron
