* 2020. godina
Prije 72 godine donesena je Opća deklaracija o ljudskim pravima UN-a. Ove godine 10. decembra obilježavamo 72-u godišnjicu Opće deklaracije o ljudskim pravima, historijskog dokumenta od 30 članova koji je odigrao značajnu ulogu u podizanju razine zaštitite ljudskih prava.
10 decembra 1948. godine prilikom potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima po prvi puta u historiji i čovječanstva priznato je pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika” i pri tome udaren kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava. Ovaj datum je prekretnica u suvremenoj historiji kada su se nacije svijeta udružile kako bi jednom i zauvijek stale na kraj genocidu nastalom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima jedan je od prvih značajnijih dostignuća Ujedinjenih nacija koji kao dokument predstavlja osnovnu filozofiju pravno obavezujućih međunarodnih instrumenata nastalih nakon 1948.
ŠTA SU LJUDSKA PRAVA?
Ljudska prava su pravila po kojima država postupa u ophođenju prema pojedincima i grupama. Uopšteno bi se moglo reći da nam prava daju prednost u odnosu na nekoga ako je na suprotnoj strani.
Ljudska prava stavljaju nas u povlaštenu poziciju zato što smo ljudska bića. Ova prava nije potrebno zaslužiti. Mi svi imamo ista LJUDSKA PRAVA .
POLAZNA TAČKA ZA MEĐUNARODNA LJUDSKA PRAVA JE OPŠTA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA, koje su Ujedinjene nacije usvojile 10. decembra 1948. godine. Poslije nje prihvaćen je niz dekleracija, paktova i konvencija (medunarodnih dokumenata), koji produbljuju ljudska prava. Takođe su održane i dvije svjetske konferencije, 1968. i 1993. godine, gdje su se države obavezale da nastave rad na poboljšanju zaštite ljudskih prava.
Izraz ljudska prava sastoji se od dvije riječi – ljudi i prava.
Svi znaju sta znači riječ, ljudi, ali šta zapravo znači imati jedno pravo?
Prijedlog za uopšte definiciju riječi prava mogao bi glasiti da su to pozicije prednosti dodjeljene pojedincima ili grupama pomoću zakona, etničkih pravila ili drugih normi.
Ljudska prava su postali pravilo ili putokaz za to kako bismo se mi, kao pojedinci, trebali ponašati jedni prema drugima.
Deklaracija nije recept za egoizam, nego za društvo u kojem će građanima biti data mogućnost da razviju svoje sposobnosti, učestvuju u važnim društvenim odlukama i zadovolje svoje osnovne potrebe.
Ljudska prava izgrađena su na principu jednakih prava i nediskriminacija.
PODJELA LJUDSKIH PRAVA
Postoji mnogo načina da se napravi podjela ljudskih prava. Najuobičajenija je podjela na građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Osim toga, postoje i različite metode za unapređivanje ljudskih prava, između ostalog zakonodavstvo, obrazovanje, javne kampanje i debate.
- Građanska prava štite život, integritet, slobodu, pravnu sigurnost, privatni i porodični život, slobodu izražavanja, okupljanja i kretanja.
- Politička prava štite pravo učestvovanja u upravljanju svojom zemljom (pravo glasa i učestvovanja na izborima).
- Ekonomska prava štite pravo na rad, na osnivanje i učestvovanjem u radu stručnih sindikata, pravo na štrajk i na zadovoljavajući životni
- Socijalna prava štite pravo individue na pomoć prilikom nezaposlenosti, bolesti, individualnosti i ostalnih okolnosti koje su izvan naših moći.
- Kulturna prava štite pravo na obrazovanje i na korištenje dostignuća nauke i autorskih
Temeljni pravni akti većine modernih država svijeta su načela Deklaracije o ljudskom pravima u kojima piše: „Sva ljudska bića rođena su slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima… Svi imaju pravo na život, slobodu i sigurnost… Svi su jednaki pred zakonom.“
Svjedoci smo da je i danas potrebna posebna pažnja i ulaganje napora radi ostvarivanja ovih načela u praksi. Unatoč napretku u razdoblju od šest desetljeća, ljudska prava socijalno ugroženih, starijih i nemoćnih osoba, manjinskih skupina, ugrožena su u razvijenim zemljama, ali posebice u brojnim nerazvijenim zemljama širom svijeta. Poštivanje načela Deklaracije, solidarnost, tolerancija i aktivna uloga svakog pojedinca u promicanju ljudskih prava, zadaća je koja nikada neće biti okončana.
« Biti slobodan ne znači jednostavno skinuti nekome lance, biti slobodan znači živjeti tako da poštujemo i ohrabrujemo slobodu drugih »
Nelson Mandela
* 2019. godina
Ove godine 10.12. se obilježava 71. godišnjica Opće deklaracije o ljudskim pravima, historijskog dokumenta od 30 članova koji je odigrao značajnu ulogu u podizanju nivoa zaštitite ljudskih prava. 10 decembra 1948. godine prilikom potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima po prvi put u historiji čovječanstva priznato je pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika” i pri tome je udaren kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava.
Pod ljudskim pravima se podrazumjevaju građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava.
Opća deklaracija o ljudskim pravima naglašava da:
“Sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.”
“Svako ima pravo na život, slobodu i vlastitu sigurnost.” …
Kao svake godine i ove godine učenici i nastavnici naše škole su proveli niz aktivnosti povodom obilježavanja Dana ljudskih prava.
- Sa tri filma učestvovali smo na konkursu TPO fondacije na temu „Zahvalnost“. Kroz filmove su učenici prikazali koliko i zašto je važna zahvalnost? Na čemu treba sve biti zahvalan? Kako praktikovati zahvalnost? Filmove su radili sljedeći učenici:
- Muftić Muhamed VIII-3,
- Kurt Uma Atifa Maira i Hadžiomerspahić Jan VIII-3,
- Grupa učenika VIII – 1: Mosca Mila, Zaimović Naira, Dedić Anakin, Ćatić Naida, Mulahasanović Emir, Drašković Tara, Pašić Alan, Delalić Lajla, Teskeredžić Ena i Zaimović Faris VI-1, Mosca Gaia VI2.
- Učenici sedmih razreda na časovim Građanskog obrazovanja su radili plakate povodom dana ljudskih prava, te su istima uredili hodnik naše škole.
- Devet učenika sedmog razreda 10.12.2019 godine je posjetilo Parlament Bosne i HercegovineMreža za izgradnju mira i Info centar Evropske unije u BiH obilježili su Dan ljudskih prava zajedno sa više od 700 gostiju iz čitave Bosne i Hercegovine. Zajedno sa učenicima iz 30 škola, zvaničnicima Evropske unije, ambasadorima, predstavnicima međunarodnih i organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, učenici i nastavnica naše škole prisustvovali su događaju koji za cilj ima razvijanje svijesti o značaju poštivanja i uvažavanja osnovnih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Organizacija ovog događaja prije svega daje podršku mladim ljudima koji u svojim školama i zajednicama promovišu izgradnju mira, toleranciju i zaštitu ljudskih prava.
Aktivnosti provela nastavnica građanskog obrazovanja Amela Tiro.
- Učenici VIII-3 sa razrednicom Indirom Buljubašič na času odjeljenske zajednice bili su vrlo kreativni. Crtali su i pravili stripove putem kojih su pokazali nek od bitnih ljudskih prava, kao što su prava na porodicu, pravo nediskriminaciju, pravo na pbrazovanje…
Da bismo poštovali ljudska prava moramo učiti o njima, razumjeti ih i koristiti. Zato učimo o ljudskim pravima kako ne bismo kršili prava drugih i kako bi mogli aktivno da učestvujemo u demokratskom društvu i zemlji. - Fotografije sa ovih zanimljivih dešavanja možete pogledati u našoj galeriji na sljedećem linku: DAN LJUDSKIH PRAVA
* 2018. godina
Četrnaest učenika sedmog razreda je 10.12.2018. godine posjetilo Parlament Bosne i Hercegovine. U saradnji s Mrežom za izgradnju mira obilježili su „Dan ljudskih prava“. Prisustvovali su dodjeli novinarske nagrade “Srđan Aleksić” i dodjeli Mirovne nagrade. Obilježena je 70. godišnjica od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.