Od 2000. godine – 4. februar širom svijeta se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv raka (engl. World Cancer Day). Cilj inicijative koju je pokrenula Unija za međunarodnu kontrolu raka (engl. Union for International Cancer Control) je podizanje svijesti, bolja informiranost i poticanje osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka diljem svijeta.
Iako je rak još uvijek jedan od najvećih izazova današnjice, napredak u ranom otkrivanju i liječenju doveo je do toga da velik broj osoba s rakom živi dugi niz godina.
Budući da su zloćudne bolesti heterogena skupina, postoji niz različitih, a koje ovise o: mjestu pojave raka , njegovoj veličini, utjecaju na okolna tkiva i organe, te o tome je li se rak proširio u udaljene dijelove tijela. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih ljudi uključuju: umor, povišenu tjelesnu temperaturu i nagli neobjašnjivi gubitak težine, no oni nisu specifični samo za zloćudne bolesti, nego se javljaju i u drugim bolestima i stanjima.
Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije.
Cilj ECAC-a je informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik od obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a su jednostavne i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu, a da pri tom ne treba imati neka posebna znanja i vještine. Ovih 12 preporuka razvili su vodeći znanstvenici u području raka, a one se temelje na najnovijim znanstvenim dokazima, te se njihovim pridržavanjem može spriječiti gotovo polovica smrti od raka u Europi:
- hraniti se zdravo,
- vježbati i kretati se – baviti se sportom,
- održavati prikladnu tjelesnu težinu,
- ne konzumirati cigarete,
- ne izlagati se duhanskom dimu,
- ne konzumirati alkohol,
- smanjiti pretjerano izlaganje suncu,
- sudjelovati u programima ranog otkrivanja raznih vrsta raka.
Između 30% i 50% smrti od raka moglo bi se spriječiti promjenom ponašanja kod osoba i adekvatnom preventivnom zdravstvenom zaštitom.
Preporučene intervencije prevencije i ranog otkrivanja raka
- Educirati javnost o prevenciji raka.
- Razviti programe prevencije određenih faktora rizika koji negativno utiču na zdravlje ljudi.
- Rano otkrivanje raka putem organiziranih sistemskih pregleda koji treba da obuhvate barem 75% populacije i rana dijagnostika oboljenja.
- Dostupna terapija multidisciplinarnog tipa (operativni tretman, lijekovi, hemoterapija, radioterapija…).
- Dostupna i efikasna palijativna njega pacijanata oboljelih od raka s ciljem poboljšanja kvalitete života pacijenta i njihovih porodica.
Prevencija na razini stanovništva
Procjenjuje se da je oko polovine svih smrti od raka moguće spriječiti. Na primarnoj razini to se može postići promicanjem zdravih životnih navika i postupaka.
Na sekundarnoj razini već dugi niz godina djeluju Nacionalni programi ranog otkrivanja zloćudnih bolesti – raka dojke i raka debelog crijeva, a odnedavno je uspostavljen i program ranog otkrivanja raka pluća za osobe pod povećanim rizikom od te bolesti. Program ranog otkrivanja raka vrata maternice trenutačno je u fazi reorganizacije s obzirom na najnovije europske preporuke.
Uspijemo li otkriti zloćudnu bolest dovoljno rano, šanse za preživljenje se znatno povećavaju.
Tercijarna prevencija na državnoj razini obuhvata poboljšanu dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi i osiguranje jednakih primjena najnovijih smjernica u liječenju i praćenju bolesnika.
Prema posljednjim podacima kojima Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH raspolaže, broj registriranih osoba koje boluju od raka u 2019. godini iznosi ukupno 5695, od čega je 3056 muškaraca i 2639 žena.
Fotografija preuzeta sa: https://www.pexels.com/
