U radu provedemo jednu trećinu svog života, radimo 7 do 8 sati na dan, 5 ili 6 dana u tjednu, 35 do 40 godina. Raditi posao koji nas veseli i u kojem smo uspješni od neizmjerne je važnosti za čovjekovu sreću. Stoga je odabir primjerenog zanimanja jedna od najvažnijih životnih odluka.
Profesionalni razvoj počinje pitanjima koja se često postavljaju djeci: «Što bi htio biti kad odrasteš?», «Što bi htjela raditi kada budeš velika?». Već iz tih pitanja djeca shvataju kako će u budućnosti nešto postati i kako sama mogu izabrati što će biti. Ali, na profesionalni razvoj pojedinca ipak utiču ponajprije roditelji, zatim šira porodica, škola – nastavnici, vršnjaci, trendovi u društvu, zdravstveno stanje, mjesto stanovanja, mediji, i dr.
Profesionalni razvoj je proces upoznavanja vlastitih sposobnosti, vrijednosti i interesa, istraživanje svijeta rada te pronalaženje pravog puta karakterističnog za svakog pojedinca.
Da bi proces izbora zanimanja bio uspješan, pojedinac mora poznavati sebe, svoje interese, vrijednosti i sposobnosti kao i svijet rada, raznovrsna zanimanja i njihove zahtjeve. Dobro je imati na umu kako nema «idealnog» posla za svaku osobu, jer ljudi se s vremenom mijenjaju, pa se mijenja i njihov interes za određeno zanimanje. Osim toga, danas su promjene u svijetu rada jako brze i uspješna osoba postaje ona koja je sposobna prilagoditi se tim promjenama.
Pravilan izbor srednje škole i budućeg zanimanaja – lična sreća, zadovoljstvo,visok stupanj motiviranosti…
Pogrešan izbor srednje škole i budućeg zanimanja – bježanje s nastave, ponavljanje razreda, niska produktivnost na poslu, nezadovoljstvo, niska plata, nemogućnost profesionalnog razvoja i napredovanja u karijeri…
Parametri koji utiču na uspjeh tokom školovanja i profesionalnog usavršavanja, tj.u poslu i doprinose ličnoj satisfakciji – znanje, sposobnosti, vještine, interesovanja, potrebe, kompetencije, stavovi, vrijednosti , osobine ličnosti .
Greške koje se čine pri izboru srednje škole – nepoznavanje sebe i svojih potencijala, pogrešna procjena vlastitih mogućnosti i potreba, nedostatak informacija o svijetu rada i zanimanja, dopuštanje drugima da donose odluke, nezainteresovanost i prepuštenost snovima, uticaj okoline , robovanje postojećim trendovima, nesklad između zahtjeva budućeg zanimanja i zdravstvenog stanja, finansijskih prilika, znanja i sposobnosti.
U današnje vrijeme izbor zanimanja nije više „izbor za cijeli život”. Promjene u društvu zahtijevaju PLANIRANJE KARIJERE, a to znači da Profesionalni razvoj ne prestaje odabirom zanimanja i završetkom srednje škole i fakulteta, on traje cijeli život.
Planiranje i razvoj karijere:
- SAMOPROCJENA- Šta znam, mogu, želim
- UTRVRĐIVANJE LIČNIH I PROFESIONALNIH CILJEVA
- ANALIZA RESURSA I PREPREKA, MOGUĆNOSTI I PRIJETNJI
- DONOŠENJE ODLUKE I IZVOĐENJE AKCIJE
Michael Shaw u članku “Teens have 8-track minds” prikazuje tipične stavove koje učenici izražavaju:
NOVA ZANIMANJA – zanimanja za koja se očekuje da će biti tražena u budućnosti (Razvoj medicine, robotike, klimatske pojave, istraživanje svemira…)
- Inžinjer za energiju iz obnovljivih izvora
- Freighbroker – dispečer-Teretni brodski dispečer
- Copywriter – scenariji za reklame
- Compliance officer-Menadžer poslovne etike i usklađenosti
- Specijalista za virtualnu bezbjednost
- Stručnjak za kreiranje mobilnih aplikacija
- Stručnjak za recikliranje
- Specijalista za kvantno programiranje
- Dizajner robota i tehničar robotike
- Inžinjer za energiju iz obnovljivih izvora
- Compliance officer-Menadžer poslovne etike i usklađenosti
- Specijalista za virtualnu bezbjednost
- Community Manager – reklamiranje putem društvenih mreža
DUALNO OBRAZOVANJE
- Učenje temeljeno na radu/na konkretnom radnom mjestu, za određeno stručno zanimanje.
- Sticanje kompetencija neophodnih za efikasan i produktivan rad
- Lakši prelazak iz svijeta obrazovanja u svijet rada.
- 25 do 75 posto fonda sati realizira se kroz praktični rad kod poslodavca/do 20 sati sedmično.
- Materijalna kompenzacija za rad učenicima.
